Kolanjski ugljenokopTz Kolan
StoryEditor
OBILAZAK NEKADAŠNJEG KOLANJSKOG UGLJENOKOPA

Očuvanje kulturnih vrijednosti nekadašnjega rudnika, žičare i željezničke pruge

Mi smo prije 100 godina dobili žičaru dugu četiri kilometra, čak puno prije Zagreba. Ovo je jedna početna postaja o radu na rudniku, ali ne u smislu kopanja, već u smislu prenošenja istine o rudniku, kazao je Ivan Balabanić

Uoči planiranoga obilaska nekadašnjeg Kolanjskog ugljenokopa, razgovarali smo s gospodinom Ivanom Balabanićem, uz čiju je pomoć ovaj obilazak organizirala Turistička zajednica Kolan.

- Naša kulturna baština odnosi se na sve aspekte našeg nasljeđa, uključujući arhitekturu, umjetnost, tradiciju, jezik, običaje i povijest. Očuvanjem baštine stvaramo osjećaj zajedništva i pripadnosti. Ona predstavlja našu povijest, našu kulturu i naše vrijednosti. Ona nam daje uvid u živote naših predaka i njihove načine života. Vraćamo se u povijest obilaskom nekadašnjeg Kolanjskog ugljenokopa, poručili su organizatori.

Legende za posjetitelje

image

Kolanjski ugljenokop

Tz Kolan
Gospodin Balabanić otkrio nam je da je pozvan od strane Turističke zajednice Kolan kako bi organizirali ovaj posjet. Naglasio je da na području nekadašnjega rudnika postoje tisuće kubika materijala koji je iskopan te se još uvijek nalazi odložen u hrpama. Također postoji i veliko okno koje se prostire na 200 m dužine, 80 m širine između 15 i 20 m dubine. Unatoč tomu što se nalazi u sredini polja, okno je zaraslo travom i trstikama.

Ulaganjem truda i ponešto financija u ovo područje, moglo bi se postići mnogo toga. Od iznimne koristi bilo bi postojanje legenda koje će turistima i ostalim posjetiteljima pružiti uvid u bogatu povijest rudnika, ali i organiziranje turističkih obilazaka koji će posjetiteljima pokazati sve ono što ovo područje ima za ponuditi.

- Želimo detaljno prikazati određene stvari i ukazati na njih tijekom obilaska. Nije dovoljno samo zapisati sve na papiru, već bi bilo dobro sve zabilježiti i na terenu, kako bi u budućnosti Općina Kolan i Turistička zajednica Kolan mogle postaviti legende i na taj način prikazati turistima i svim ostalim posjetiteljima što se sve nekada nalazilo na ovome području, ispričao je Balabanić.

Očuvanje kulturnih vrijednosti

Sugovornik Balabanić otkrio nam je kako je ovo prvi put po njegovim saznanjima da se organizira razgledavanje ugljenokopa. Izrazio je oduševljenje što se poduzima nešto po pitanju očuvanja ove lijepe kolanjske kulturne baštine i što se pruža prilika svim ljudima da odu u obilazak i nauče ponešto o ovoj bogatoj tradiciji.

- Prije otprilike 35 godina pričalo se o tome, ali sve je otišlo u zaborav i sada se rijetko kada spominje. Jako mi je drago da se pokrenula inicijativa za organizaciju posjete bivšem rudniku i općenito tom području gdje je on nekada postojao. Ostatci su vidljivi i dokazuju da nije riječ o nekoj legendi, već se na vlastite oči može vidjeti o čemu je riječ kada se dođe na teren. Velika je šteta da mlade generacije to ne znaju i nisu upućene u to što ih sve okružuje, kazao je Balabanić.

Radio je u rudniku

image

Kolanjski ugljenokop

Tz Kolan
Prema nekim je podatcima rudnik započeo s radom davne 1756. godine. Saznali smo i da je naš sugovornik u ugljenokopu radio u zadnjim godinama rada ugljenokopa, oko 1966. godine, kao mladić od 19 godina. Tijekom razgovora s nama, Balabanić nam je objasnio kako je uz predaju i informiranje, kao i osobno znanje i iskustvo koje je stekao u rudniku, iskoristio kako bi napravio korisnu brošuru o ugljenokopu.

- Ja sam sve, kako mi to kažemo - ‘posupa’ od moga pokojnog dida koji je radio u rudniku i jednom mi prilikom rekao: “sinko, bilo nam je teško, kalivali smo se do 100 metri u duboku jamu, pa smo išli na stotine metara u tuneli”. Ja sam mijenjao oca u rudniku, a on je išao u polje. Zato sam u toj mjeri upućen, znam dosta o svemu tome, to mi i leži, to i volim, ali glavni cilj mi je da sve zabilježimo kako bi ostalo našim budućim generacijama. Ali, ne samo njima, nego i našim brojnim dragim gostima, istaknuo je Balabanić.

Brošura o rudniku

“Na jednostavan način, ali iskreno iz duše, u brošuri je prikazano onako kako se sve događalo po izvorima starih knjiga i iskazima ljudi koji su živjeli u to doba. U toj brošuri ima prenesen i dio predaje djeda unuku. To je stvar koju imamo, a uz malo truda i dobre volje možemo ovo dodatno obilježiti i objaviti našu didovinu, našu istinu”

Ivan Balabanić

Brošura je objavljena, sadrži 70% fotografija i 30% teksta, ali se i dalje nalazi u pokusnom izdanju. Unatoč tomu što je napravio veliki napredak u izradi brošure, gospodin Balabanić smatra da je treba dodatno doraditi kako bi bila što bolja i informativnija. Smatra da će poboljšanje teksta u vidu činjenica, kao i dodavanje dodatnih slika i fotografija, biti korisno u predstavljanju rudnika i educiranju ljudi o njegovoj povijesti i značaju. S obzirom na njegovu strast prema kolanjskom rudniku i želju da ga prikaže u najboljem svjetlu, sigurni smo da će se u konačnici brošura doraditi kako bi bila još zanimljivija čitateljima. Brošura bi trebala predstavljati vrijedan alat u širenju svijesti i edukaciji ljudi o nekadašnjem kolanskom rudniku, njegovoj povijesti i iznimnoj važnosti za lokalnu zajednicu.

- Na jednostavan način, ali iskreno iz duše, u brošuri je prikazano onako kako se sve događalo po izvorima starih knjiga i iskazima ljudi koji su živjeli u to doba. U toj brošuri ima prenesen i dio predaje djeda unuku. To je stvar koju imamo, a uz malo truda i dobre volje možemo ovo dodatno obilježiti i objaviti našu didovinu, našu istinu. Nadam se da smo pokrenuli nešto s brošurom, iako bi se trebala još izraditi u brojnim primjercima kako bi je svaki gost po simboličnoj cijeni mogao dobiti kao prospekt. Treba nam samo razumno dobrih odluka i dobre volje da prezentiramo sve ono što se nekoć događalo na otoku Pagu. Nadam se da će se jednoga dana izdati i knjiga o tome te da će se uključiti drugi stručnjaci kako bi se informacije dodatno upotpunile i prenijele ljudima na najbolji mogući način, kazao je Balabanić.

Ostatci rimskog vodovoda

Ostatci su vidljivi i dokazuju da nije riječ o nekoj legendi, već se na vlastite oči može vidjeti o čemu je riječ kada se dođe na teren

Gospodin Balabanić prenio nam je i kako je 1923. godine talijanska tvrtka preuzela rudnik od kolanjskog udruženja te su izgradili žičaru dugačku 4100 metara preko brda koja je vodila do Šimuna, do brodova koji su dalje prevozili ugljen. Žičara je radila iznimno precizno kako bi prevozila ugljen danju i noću. Osim navedenoga, još ranije, odnosno 06. srpnja 1907. godine otvorena je i željeznička pruga dugačka 6500 metara koja je išla oko brda do istovarišta u Šimunima.

- Po TV kalendaru je u Engleskoj 1825. godine prvi vlak odvozio ugljen od rudnika na površinu, a 80 godina iza prvoga vlaka u svijetu, u Kolanu je vlak vozio ugljen. Mi imamo takvu povijest, ali je ne koristimo. Imamo na otoku Pagu i ostatke rimskog vodovoda dugačkog 8 km, koji je napravljen prije 2000 godina. 80% vodovoda je porušeno i nestalo, ali ipak ima 20% ostataka, naglasio je Balabanić.

Stvaranje novog brenda

image

Kolanjski ugljenokop

Tz Kolan
Uključujući se u očuvanje i zaštitu tradicijske i kulturne baštine, možemo sačuvati nevjerojatne priče o našoj bogatoj prošlosti. Organizatori su naglasili jedinstvenost ovoga područja budući da nijedan od 1000 hrvatskih otoka nije imao ovakve vrijednosti i zato ih je važno očuvati kako bismo osigurali da se ta posebnost prenese i na buduće naraštaje.

- Sve ovo može postati jedan kvalitetan brend, i to ne samo za Kolan i otok Pag, nego čak i šire. Da uložimo malo truda i volje, istaknuli bismo kako je Pag jedini od svih otoka u Hrvatskoj imao ne samo rudnik, nego i željezničku prugu i žičaru. Mi smo prije 100 godina dobili žičaru dugu 4 kilometra, čak puno prije Zagreba. Dosad smo spavali pa smo nudili gostima pršut, sir, plaže i apartmane, a to može ponuditi cijeli Mediteran. Imamo potencijal i nešto posebno, a sad to trebamo iskoristiti na najbolji mogući način, naglasio je Balabanić i zaključio:

- Ovo je jedna početna postaja o radu na rudniku, ali ne u smislu kopanja, već u smislu prenošenja istine o rudniku.

16.05.2023., 13:54h
21. svibanj 2024 15:07