Razgovarali smo s Franom Herendom, mag. pharm., fitoaromaterapeutom o stresu, odnosno o biljkama za smirenje.
Naime, velik broj pacijenata traži pomoć i savjet upravo zbog stresa ili tjeskobe. Biljkama možemo pomoći kod određenih simptoma, ali utjecaj na stres djelovat će na posljedično na imunitet i opće stanje...
Odgovor prirode..
- Ponekad ćemo imati bolji rezultat ako kod primjerice ponavljajućih herpesa ili E. Coli, sindroma iritabilnog crijeva i mnogih drugih tegoba, obratimo pažnju na smanjenje utjecaja kroničnog stresa. Zasigurno je da fizička tegoba potencira lošije psihičko stanje i dovodi do novih problema. Ali i obratno. Osoba koja je u dugotrajnom stresu, koja primjerice ne spava dobro, ima niži prag boli i teže joj je održavati imunitet na razini, započinje Herenda i dodaje da nam je, srećom, priroda ponudila niz učinkovitih biljnih adaptogena, anksiolitika i antidepresiva.
Kako uvijek kaže svojim pacijentima – stres je najbolje prevenirati.
- U prevenciji posljedica stresa najučinkovitijima u praksi smatram odoljen (Valeriana officinalis) i šafran (Crocus sativus). Mnogi pacijenti jako dobro znaju kad im slijedi naporno razdoblje (turistička sezona, sezona vjenčanja, završni obračuni, ispiti, natjcanja...) tako da uzimanjem preventivnih doza mogu zaustaviti kaskadu koja dovodi do kroničnog stresa i posljedica. Ako smo naravno već u pojačanom stresu s kojim se ne uspjevamo nositi, te biljke će također imati učinka, tumači Herenda.
Nesanica i nemir
S obzirom da stres i tjeskoba imaju mnogo lica – svatko stres osjeća negdje, u nekom organu. Netko na srcu, netko u želucu, crijevima, netko ima poteškoća sa spavanjem, netko osjeća nemir... Mnogi ljudi opisuju i nekoliko od navedenih tegoba.
- Za svaku od njih postoji biljka koja ima potencijal za pomoći. Nesanicu najčešće tretiram valerijanom, pasiflorom (Passiflora incarnata) i kalifornijskim žutim makom (Eschscholzia californica), nemir u želucu matičnjakom (Melissa officinalis), lupanje srca ili pritisak u grudima glogom (Crataegus oxyacantha/monogyna), nemir u crijevima spazmolitikom matičnjakom… Bitno je napomenuti da se biljke za tjeskobu (glog, matičnjak, pasiflora, valerijana) u većini slučajeva mogu davati bez ograničenja uz druge lijekove (oprez glog i beta-blokatori), ali s antidepresivnim biljkama je potreban povećani oprez – vrlo često ne idu u kombinaciji s antidepresivima i nikako s antipsihoticima, upozorava Herenda.
Gospina trava
Imamo na izbor niz biljaka. Najpoznatija je svakako gospina trava (Hypericum perforatum), donekle prognana iz ljekarni, ali izrazito živi kod travara i sakupljača samoniklog bilja.
- Pustimo njeno protuupalno djelovanje na kožu i fototoksičnost. Iznutra je ona uistinu pravi antidepresiv koji u pravoj dozi ima indikacije kod početne i umjerene depresije. Izvrsna je, no s njom mora ići poseban oprez – ona stupa u mnoge interakcije, potencijalno opasne, s antidepresivima, lijekovima za zgrušavanje krvi, oralnim kontraceptivima, kemoterapijama, lijekovima za tlak, kolesterol... Dakle, oprez. Sve antidepresivne biljke treba koristiti uz konzultacije sa stručnjacima, a posebno gospinu travu, kaže Herenda.
Učinak nalik onom gospine trave pokazuju ekstrakti stigmi šafrana (Crocus sativus), biljke koja je izvrstan začin, ali i više od toga.
- Naglašavam, ne preporučuje se uzimanje biljaka umjesto propisanog lijeka na svoju ruku, osim u slučaju konzultacije s liječnikom niti uzimanje lijeka zajedno sa šafranom ili gospinom travom, zaključuje Herenda.
Frane Herenda, mag. pharm. fitoaromaterapeut, radi s pacijentima u Panacea savjetovalištu u Pet nobodera, a više informacija možete pronaći na mrežnoj stranici www.panacea.hr.
Glumica Žana Bumber “Životni san mi je kupiti jedrilicu i oploviti svijet!”